Hrvati u domovini i svijetu

Prema posljednjem popisu stanovništva koji je proveden u 2011. godine, u Republici Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, od čega se Hrvatima izjasnilo nešto više od 90%, njih 3.874.321 stanovnika.
Međutim, prema procjenama hrvatskih diplomatskih misija i konzulata diljem svijeta, hrvatskih katoličkih misija, prema popisima stanovništva zemalja u kojima žive iseljeni, smatra se da danas u svijetu živi više od 3.000.000 iseljenih Hrvata i njihovih potomaka.
Kao glavni uzrončnici iseljavanja relativno velikog broja Hrvata, navode se ekonomski i politički razlozi, a činjenica koja nas može svakako veseliti je još uvijek velika zainteresiranst Hrvata u dijaspori za događanja u domovini.

Danas u svijetu živi više od 3.000.000 iseljenih Hrvata.

Migracije Hrvata započele su još u 15. stoljeću ekspanzijom osmanskoga carstva. Direktna posljedica tih iseljivanja, današnje su hrvatske nacionalne manjine u bliskim srednjoeuropskim te južnoeuropskim zemljama poput Austrije (Gradišćanski Hrvati), Mađarske, Slovačke i Italije (Moliški Hrvati).

Tijekom druge polovice 19. stoljeća te na prijelazu u 20. stoljeće, Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.
Značajno iseljavanje Hrvata u zemlje zapadnog svijeta zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima te zbog teške političke situacije moralo napustiti matičnu zemlju.

HRVATSKA HIMNA

Na dan, 14. ožujka 1835. Antun Mihanović pl. Petropoljski objavio je u Gajevoj «Danici» pjesmu «Horvatska domovina». Ta je pjesma, znana kao Lijepa naša domovina, postala 1891. godine HRVATSKA HIMNA. Napisao ju je u Rijeci, u zgradi Guberijalne palače ili stare Guvernerove palače, gdje je radio i stanovao, a koja se nalazila na mjestu današnjeg Jadranskog trga u centru grada.

Očekivano, najveći broj Hrvata izvan domovine živi u susjednoj nam Bosni i Hercegovini, a prema posljednjem popisu stanovništa u toj zemlji, Hrvatima se izjasnilo njih 544.780.

Na drugom mjestu nalaze se Sjedinjene Američke Države, a prema procjenama, u SAD-u živi nešto više od 400 tisuća Hrvata.
U SAD-u danas Hrvati uglavnom žive u većim gradovima, a za Pittsburgh se još uvijek može reći kako je on najveći hrvatski grad u SAD-u. O brojnosti Hrvata u Pittsburghu svjedoči i podatak kako Hrvatska bratska zajednica (osnovana 1894. godine), u Pittsburghu izdaje list „Zajedničar“, tjednik s najvećom nakladom na hrvatskom jeziku izvan domovine.

U SAD-u živi nešto više od 400 tisuća Hrvata.

Hrvati su u značajnijoj mjeri naselili i Kaliforniju, posebno širi prostor Los Angelesa i San Francisca. Dok su na sjeveroistoku SAD-a Hrvati bili poznati kao industrijski radnici te rudari, u Kaliforniji su se isticali u primarnim djelatnostima, ponajprije u ribarstvu (San Pedro) te uzgoju voća i povrća. Povijesni izvori svjedoče o tome kako je na prostoru Louisiane krajem 19. i početkom 20. stoljeća živjela značajna populacija Hrvata te da je New Orleans najstarija hrvatska naseobina u SAD-u, ljudi su se na tom području bavili pretežito ribarstvom, uzgojem kamenica te poljoprivredom.

Južnu Ameriku Hrvati počinju naseljavati 70-ih godina 19. stoljeća, a najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini, Čileu, Brazilu (posebno Sao Paolu), Boliviji Peruu te Urugvaju.

Kada su u pitanju europske zemlje, po broju Hrvata prednjače Njemačka i Austrija, a Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je još davne 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.

NAŠA OBITELJ. #ZAJEDNO

No Comments Yet

Comments are closed